Purpura Henoch-Schӧnlein

2 min čitanja
purpura-henoch-schӧnlein-123

Foto: todaysparent

Purpura Henoch-Schӧnlein je idiopatski (nepoznati), sistemski vaskulitis malih krvnih sudova (kapilara), koji zahvata kožu, zglobove, digestivni trakt i bubrege.

Primarno se javlja kod dece, u oko 90% slučajeva pre desete godine života, sa pikom incidencije između 4. i 6. godine. U oko 10% slučajeva se može javiti i kod odraslih osoba. Statistika kaže da je nešto češća kod muške dece i u zemljama Azije. Javlja se kod oko 20 na 100.000 dece godišnje.

Ne zna se tačan uzrok, ali u oko 75% slučajeva se dobija podatak o prethodnoj, nedavnoj infekciji gornjeg respiratornog trakta, izazvanoj najčešće β-hemolitičkim streptokokm grupe A. Uzročnici mogu biti i druge bakterije, virusi, paraziti, zatim lekovi, vakcine, maligniteti.

purpura-henoch-schӧnlein
Foto: commons.wikimedia

Purpura Henoch-Schӧnlein se javlja u proleće ili zimu i u 40% slučajeva počinje blagim simptomima groznice, glavobolje, artralgije (bolovi u zglobovima). Na koži je prisutna ospa tipa palpabilne purpure (crvenilo kože u vidu tačkastih krvarenja ili podliva), najčešće lokalizovane na donjim ekstremitetima, ređe na rukama i trupu, simetrične distribucije. Retko mogu biti prisutne i hemoragične vezikule i bule na koži. Spontano se povlači za 2-4 nedelje sa zaostajanjem hiperpigmentacija i eventualno ožiljaka. Pored kože, može da zahvati zglobove, najčešće kolena i gležnjeve. Tegobe zahvaćenog digestivnog trakta mogu biti različite, kao npr. difuzni abdominalni bol, hematemeza, melena, masivne hemorgaije. Zahvatanje bubrega se može ispoljiti hematurijom, proteinurijom, akutnom ili hroničnom insuficijencijom bubrega.

Dijagnoza i lečenje

Već na osnovu anamneze, kliničke slike i objektivnog pregleda, može se posumnjati na Henoch-Schӧnlein purpuru. Za defitnivnu dijagnozu, potrebni su palpabilna purpura i jedan od sledeća četiri kriterijuma: difuzna abdominalna bol, artritis, zahvatanje bubrega i IgA depoziti u bioptatu.

Kod povraćanja i proliva postoji poremećaj elektrolitne ravnoteže. Ponekad je potreban i ultrazvučni pregled abdomena.

U laboratorijskim nalazima mogu biti povećani leukociti, ubrzana sedimentacija eritrocita, ali su nespecifični. Kod zahvatanja bubrega mogu da se nađu povećana urea i kreatinin u krvi, proteinurija i hematurija. Serološkim nalazom se nalaze povećani serumski IgA. Kod povraćanja i proliva postoji poremećaj elektrolitne ravnoteže. Ponekad je potreban i ultrazvučni pregled abdomena.

Lečenje je vrlo efikasno ako se identifikuje uzročnik i odstrani. Kod blažih oblika preporučuje se simptomatska terapija sa mirovanjem i upotrebom analgetika (nesterodinih antiinflamatornih lekova), koji kontrolišu zglobne tegobe. Kod ozbiljne simptomatologije sa zahvatanjem digestivnog trakta, preporučuju se sistemski kortikosteroidi. Nekada se daju i antihistaminici, a kod recidiva posle streptokoknih infekcija, daje se profilaktički penicilin. U lokalnoj terapiji se daju kortikosteroidni kremovi i masti.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Copyright © All rights reserved. | Newsphere by AF themes.