Zainteresovanost studenata zdravstvene nege o naučno istraživačkom radu

Koreni istraživanja u sestrinstvu sežu u doba delovanja utemeljiteljice modernog sestrinstva Florence Nightingale, koja je promene u zdravstvenoj nezi uvodila temeljem dokumentovanja opažanja, prikupljanja i analize podataka.

Sestrinski časopisi su publikacije koje opisuju kritične analize istraživanja koja se odnose na negu i zdravlje, uključujući sestrinsku praksu, pružanje zdravstvene nege i sestrinsko obrazovanje. Osnivanje časopisa American journal of nursing koji počinje da iznosi prve prikaze slučajeva bolesnika, takođe se smatra velikom prekretnicom za razvoj istraživanja. Časopis Nursing Research počeo je da analizira1952. godine, kao još jedan dokaz napretka u sestrinskom istraživačkom radu. U svojim prvim objavama Nursing Research bio je usmeren na objavljivanje članaka o zdravstvenoj nezi bolesnika, te edukaciji medicinskih sestara.

Istraživanja u sestrinstvu provodila su se i u prvoj polovini 20. veka međutim, nisu imala toliki značaj, jer sestre tada nisu imale visoko obrazovanje. Razvojem visokog obrazovanja za medicinske sestre započinje razdoblje promovisanja i unapređenja sestrinstva kao profesija koja treba da teži što više istraživačkom radu za napredak sestrinske prakse. Ulaskom u 21. vek, medicinske sestre postaju sve više zainteresovane za provođenje kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja koja se bave proučavanjem ljudskog organizma, brojnih bolesti razvojem zdravstvene nege i implementacijom sestrinskih intervencija.

Nakon što su medicinske sestre usavršile u provođenje istraživanja iz područja zdravstvene nege bolesnika, svoje horizonte počinju šire na interdisciplinarnim studijama, odnosno usmeravaju se na istraživanja funkcionisanja zdravstvenog sistema i pružanja zdravstvenih usluga. Kultura istraživanja sestrinstva sada je napredovala do te mere, da se može uzeti u obzir ne samo sprovođenje istraživanja, već i njegova primena u praksi.

Provođenje i primjena istraživanja u sestrinstvu

Primarna uloga medicinskih sestara u sprovođenju istraživanja iz područja zdravstva je povećanje znanje o ovoj disciplini i pružanje dokaza za informiranje i unapređivanje zdravstvenih politika s ciljem poboljšanja zdravstvenih ishoda društva. Medicinske sestre rade u različitim okruženjima, uključujući bolnicu, učionicu, primarnu zdravstvenu zaštitu, poslovni sektor i kućnu zdravstvenu zaštitu. Iako svaka uloga nosi različite odgovornosti, primarni cilj profesionalne medicinske sestre ostaje isti: brinuti o bolesnicima i pružiti optimalnu negu na
temelju dokaza prikupljenih istraživanjem. Značaj sestrinskih istraživanja ne može se dovoljno naglasiti.

Neki od ciljeva provođenja istraživanja su:
. promovisanje sestrinske prakse zasnovane na dokazima,
. osiguravanje verodostojnosti sestrinske profesije,
. osiguravanje odgovornosti za sestrinsku praksu i
. dokumentovanje efektivnosti sestrinske nege

Najčešće prepreke zbog kojih medicinske sestre ne provode sestrinska istraživanja su:
– nedostatak teorijskog i praktičnog znanja iz područja zdravstvene nege
– nedostatak znanja iz područja znanstvenog rada i znanstvenih istraživanja
– nemogućnost pristupa znanstvenim bazama podataka
– nedostatak vremena/opterećenje rutinskim poslovima na radnom mestu
– nedostatak znanstvenih časopisa
– nezainteresiranost rukovodećih struktura u radnoj organizaciji za uvođenje prakse
  zasnovane na dokazima
– nedostatak znanja iz područja informatike
– nedostatak motivacije

Cilj istraživanja

– Ispitati stavove studenata zdravstvene nege prema istraživanjima u sestrinstvu
– Ispitati motivisanost studenata zdravstvene nege za provođenje istraživanja

Metodologija rada

Istraživanje je sprovedeno po tipu studije preseka u populaciji studenata od II do IV godine studiskog programa Zdravstvena nega u Foči, Uzorak je iznosio ukupan 31 student. Vreme istraživanja sprovedeno je od 25.02.2022. godine do 15.04.2022. godine.

Instrumenti istraživanja

         Pisani upitnik, konstruisan za potrebe istraživanja

• Boothova skala stavova medicinskih sestara prema istraživanju“ (Boothe’s Attitudes on Nursing Research Scale), koja koristi Likertovu skalu (1 = uopšte se ne slažem, 5 = u potpunosti se slažem). Za dobijanje podataka korišćen je upitnik koji je konstruisan od strane autora za potrebe istraživanja, kao i standardizovani upitnik „Boothova skala stavova medicinskih sestara prema istraživanju („Boothe’s Attitudes on Nursing Research Scale“). Upitnik se sastoji od Likertove skale od 5 stepeni počevši od 1 (u potpunosti se ne slažem) do 5 (u potpunosti se slažem). Pitanja su bila pretežno sa jednim mogućim odgovorom od njih više ponuđenih, a samo par pitanja bilo je sa višestrukim odgovorom.

Statistička obrada

–    Dobijeni podaci su obrađeni i rezultati prikazani u procentima. Rezultati su prikazani pomoću tabela i grafikona

Rezultati istraživanja

Zaključak

• Istraživanje je proces kojim se prikupljaju podaci za unapređenje određene prakse.
• Medicinske sestre kao neizostavni dio zdravstvenog sistema trebale bi težiti prema provođenju istraživanja i time unapređenju sestrinske prakse.      
• Prvenstveno je potrebno posticati visoko obrazovanje kod medicinskih sestara. Sticajem visokog obrazovanja medicinske sestre imaju znanje za provođenje istraživanja.
• Potrebno je takođe promovisati stručnost u istraživanjima u sestrinstvu, te financijsku podršku koja je nužna kako bi se određeno istraživanje provelo.